Mliječna kiselina 80 % , u pčelarstvu se koristi protiv varoe
ili se razblaži do 15 % kako bi se prskale pčele kod preglda . Umijesto dimilice . Ili prije seljenja pčela se sa njom poprskaju ulazi u košnicu kako bi pčele brzo ušle u košnicu . Korisna kiselina za malo novaca .
MLIJEČNA KISELINA SE KORISTI U BORBI PROTIV VAROE ILI UMJESTO DIMILICE / EKOLOŠKI PREPARAT , 100 % neopasan za pčele i čovjeka .
Mliječna kiselina je jeftina , efikasna i ekološka . potrebno je pravilno dozirati mlječnu kiselinu po pčelama i uspjeh je zagarantiran !!!!
KORISTIMO JU :
1. UMJESTO DIMILICE / tokom cijele godina / bitno je da je vani – nočna temperatura uvjek iznad 6 C
2. U BORBI PROTIV VAROJE / tokom cijele godine , moguče je tretirati tokom godine neograničen broj puta pčele protiv varoje . Nema negativan utjecaj za leglo ni za čovjeka . Mlječnu kiselinu stavimo u prskalicu za cvijeće i prskamo po pčelama , moramo paziti da ne pretjeramo sa doziranjem . Po svim okvirima sa obje strane . Gdje god su pčele , slobodno prskamo po njima . Dovoljna doza je 5 ml 15% -ne mliječne kiseline za svaku stranu okvira prekrivenu pčelama , nikako vise od te kolicine !
3. ZA TRETIRANJE TEK IZAŠLIH ROJEVA . Tada rojevi nemaju leglo tako da je vrlo lako se riješiti varoje prskanjem pčela .
4. ZA TRETIRANJE PLETARA
KAKO JU KORISTITI :
MLEČNOM KISELINOM PROTIV VAROE
Dr med. Rodoljub Živadinović
Oskudnost literature o uporabi mliječne kiseline protiv varoe, kod nas je uzrokovala njenu malu primjenu.
Mliječna kiselina (C3O3H6) je prirodni produkt, i nije otrov. Proizvode je razni mikroorganizmi, a važnu ulogu igra iu tijelu čovjeka gdje sudjeluje u razmjeni tvari. Posebnu ulogu ima u radu mišića, naročito srčanog. Koristi se kao lijek protiv psorijaze i nekih drugih kožnih bolesti. Nalazi se u mlijeku, mliječnim prerađevinama, mesu, medu, kiselim krastavcima, kiselom kupusu, sokovima od povrća itd. Koncentrirana mliječna kiselina (100%) je u obliku bijelog praha. U suzbijanju varoe se upotrebljava u vidu tekućine, tj. otopine određene koncentracije. Obično se nabavlja u vidu 80% -nog rastvora, prilagođenog za uporabu kao dodatak namirnicama.
Mliječna kiselina je efikasna supstanca u kontroli varoe, ako se pravilno koristi. U društvima bez legla, dva tretmana obaraju oko 90% varoe (Assman-Wertmuller U., Maul V., Fuchs S., Kaiser E., 1989. & amp; 1990.). Ovi rezultati su afirmirali mliječnu kiselinu, kao sasvim dostojnu zamjenu Apitol-u (Apichem-u) i Perizin-u. Slično je i sa oksalnom kiselinom. Kod društava sa leglom, više od 75% varoe se nalazi u poklopljenom leglu. Tu je učinkovitost mliječna kiselina reducirana na 20-30%, jer ne prodire u poklopljene ćelije legla, kao što to čini mravlja kiselina (Anton Imdorf, 1989.). Pčelari koji u borbi protiv varoe koriste samo mliječnu kiselinu, prisiljeni su da je upotrebe 3-5 puta godišnje, ovisno od sezone tretiranja i stupnja zaraženosti društava. Kod svakog tretmana obavezno treba kontrolirati efekt korištenjem mrežaste podnice, i voditi evidenciju broja opalih varoa za svako društvo. Danas, to je neminovnost, naročito poslije pojave rezistencije varoe na dugo upotrebljavane lijekove. Nemogućnost uvida u efekat tretiranja bilo kojim sredstvom, zbog neposjedovanja mrežastih podnica godinama unazad skupo košta mnoge pčelare.
Da bi se postigli najbolji mogući rezultati, neophodno je provesti prskanje pčela na obje strane svakog okvira u košnici, kao i na zidovima košnice. Ovakvom tretmanu se daje prednost pri temperaturi zraka većoj od 7 stupnjeva Celzija, kada nema vjetra, ujutro ili navečer, prije nego što pčele izlete u prirodu, ili kada se vrate u košnicu. Temperatura nikako ne smije pasti ispod 5 stupnjeva Celzija, a bolje je da bude iznad 10 stupnjeva. Ljeti nije poželjno tretirati ako je temperatura ispod 12 stupnjeva Celzija. Pri ljetnom tretiranju treba imati u vidu da su trutovi dosta osjetljiviji na mliječnu kiselinu od pčela, te da je teže podnose. Mada, prema C.L. Farrar-u, i tijekom zime, u svakom društvu ima pedesetak trutova. Za tretiranje treba birati dan kada prognoza vremena ne predviđa mraz naredne noći. Mliječnu kiselinu ne treba koristiti ni tijekom kišnog razdoblja, i kada je vlažnost zraka velika. Cijeli postupak traje od 5-15 minuta, ovisno o snazi zajednice i spretnosti pčelara.
Tretiranje zimi uznemiri društvo, ali mu to bitno ne smeta. Ako se prskanje poduzima poslije dužeg hladnog razdoblja s mrazevima, poželjno je da se sačekaju dva do tri izleta pčela na čišćenje.
Koristi se ručni atomizer (fini rasprskivač koji daje izmaglicu – pištolj sa dozimetrom) za koji treba izdvojiti oko 125 eura, ili jedan snažan kompresor zraka. Mogu se koristiti i obične ručne fine prskalice (za cvijeće), ali je teško odrediti pravu dozu. Međutim, najvažnije je to što kod njih prskanje uvijek biva neravnomjerno. Dovoljna doza je 5 ml 15% -ne mliječne kiseline za svaku stranu okvira prekrivenu pčelama kod švicarske košnice (Imdorf A., Kilchenmann V., 1990.). Kod košnica sa velikim okvirima u praksi se koristi od 5-8 ml za svaku stranu okvira , ovisno o veličini okvira. Dr. Stefan Berg (2000.) iz Njemačke preporuča cijelih 8 ml. Tijekom ljeta, kada u košnici, pa i na okvirima, ima više pčela, doza se povećava i na preko 8 ml po jednoj strani okvira. Kod primjene lijeka, potrebne su zaštitna maska, naočale i pčelarske rukavice .
Prilikom zimskog tretiranja spremnik otopine kiseline se drži u toploj vodi, da bi mu se održala toplina.
Nakon tretmana mliječnom kiselinom pčele su u šoku i pokušavaju se zbiju u klupko. Ako ga ima, let se obustavlja. Po zatvaranju košnice, čuje se jače zujanje. Sutradan se pčele normalno ponašaju, kao da se ništa nije dogodilo.
Padanje varoe počinje jedan sat poslije tretmana, najintenzivnije je nakon 12 sati, a poslije 16 sati u limu podnice se nalazi 80-90% varoe, ako društvo nije imalo leglo.
Tretiranje mliječnom kiselinom je intenzivan i naporan posao, i zahtijeva mnogo vremena i rada. Iz tog razloga, najviše ga primjenjuju pčelari hobisti. U Švicarskoj oko 30% pčelara ima ne više od 5 košnica, te veliki broj njih koristi mliječnu kiselinu. Mliječna kiselina se koristi i za tretiranje prirodnih i umjetnih rojeva i nukleusa, prije nego što se u njima pojavi zatvoreno leglo. Za pouzdanu kontrolu varoe, 2-3 tretmana bi trebali biti sasvim dovoljna.
Dr. Stefan Berg iz Njemačke tvrdi da je tretman mliječnom kiselinom skoro idealan za pčele, jer se radi s količinom mliječne kiseline koja je otprilike ista kao ona koju sadrži čaša jogurta. Berg je uzimao matice i izlagao ih direktnom dejstvu mliječne kiseline, i nije izgubio ni jednu, što nije slučaj kod mravlje i oksalne kiseline. On je i mnogo radio na isprobavanju drugih načina aplikacije, s ciljem da nađe rješenje za izbjegavanje pomenute standardne metode, ali na žalost njegova ispitivanja nisu urodila plodom. Po njemu, u njemačkim uvjetima, uz dvostruku primjenu u razmaku od 5-7 dana, učinkovitost mliječne kiseline se kreće čak oko 97%, a oscilacija efikasnosti je relativno mala: od 94,2% do 99,8%.
REZIDUE U MEDU
Poslije tri tretmana, količina mliječne kiseline u rezervama uskladištenog meda se kreće od 200 mg / kg do od 1000-1500 mg / kg (Imdorf A, Kilchenmann V, 1990), gdje se maksimalnih 1500 mg / kg postiže odmah po primjeni pri uporabi u jesen . Najveći dio nestane poslije 7-9 nedjelja (Stoya W, Wachendorfer G, Kary I, Siebentritt P, Kaiser E, 1988.). Prema drugim autorima (Bogdanov S, Kilchenmann V, Buhler U, Fluri P, Lavanchy P, 1998.) nakon samo 4 tjedna spomenuta vrijednost se spušta oko 500 mg / kg. Ta koncentracija je ispod praga prepoznavanja njenog ukusa pri konzumiranju meda koji iznosi od 800-1600 mg / kg. To bi značilo da može upotrijebiti i u proljeće. Ova povoljnost da mliječna kiselina ima najmanji utjecaj na okus meda u usporedbi s ostalim kiselinama koje se koriste u suzbijanju varoe (prije svega, mravlja) trebalo bi utjecati na njenu veću upotrebu, naročito ako se ima u vidu neotrovnost ove kiseline. Mliječna kiselina se i prirodno nalazi u cvjetnom medu, gdje se održava na razini od 40-400 mg / kg, s prosjekom od 200 mg / kg. Drugi podaci govore o količini od 10 do 386 mg / kg meda, s tim što bagremov med u sebi ima manje količine ove kiseline od ostalih vrsta meda. Osoba koja dnevno konzumira 30 g meda, apsorbira oko 6 mg mliječne kiseline, što nije mnogo, jer usporedbe radi, u 180 g jogurta ima oko 1800 mg (Puhan Z, Flueler O, Bánhegyi M, 1973.). Za umanjenje akumuliranja mliječne kiseline u medu, dovoljno je suzdržavanje od tretiranja tijekom paše. Upotrebljena po propisu, izvan pašnog razdoblja, mliječna kiselina ne nosi opasnost zagađenja meda.
Med prirodno sadrži oba prostorna oblika mliječne kiseline (L + i D +). Komercijalna mliječna kiselina također sadrži mješavinu oba oblika, ali i čista L + mliječna kiselina je podjednako efikasna u kontroli varoe.
Ne postoje tolerantne vrijednosti za mliječnu i ostale kiseline, pošto su one prirodni sastavni dijelovi meda, ali se uzima kao krajnja granica 40 mAeq kiselina na 1 kg meda. U istraživanjima znanstvenika (Bogdanov S, Kilchenmann V, Buhler U, Fluri P, Lavanchy P, 1998.) pokazano je da se pri pomenutoj upotrebi kiseline, ova vrijednost ne premašuje. Ali, treba znati da sadržaj pojedinačnih kiselina, pa i mliječne, varira od vrste do vrste meda u širokim granicama.
Tako bagremov i med od ružmarina sadrže 5-10 mAeq / kg, te u sebe mogu primiti više kiselina porijeklom od tretmana kiselinama protiv varoe, od recimo livadskog ili lavandinog meda koji i prirodno sadrže 30-50 mAeq / kg. Još je 1998. Međunarodna komisija za med predlagala da krajnja granica od tada bude 50 mAeq / kg meda.
ISTRAŽIVANJE BERNHARD KRAUS-a
Spomenuti autor je pri vanjskoj temperaturi od 4-5 stupnjeva Celzijusa dva puta tretirao pčele 15% -nom mliječnom kiselinom. Tretiranje je izvršeno krajem studenog i početkom prosinca 1990. godine, i početkom siječnja 1991. Dvije do četiri tjedna nakon drugog tretmana mliječnom kiselinom, na dijelu društava je korišten Perizin, kao kontrola. Druga, kontrolna skupina je tretirana samo Perizin. Društva su bila bez legla.
Za prskanje pčela na okvirima je korištena vrtna prskalica od 1 litra (proizvodnja firme Gloria). Po jednoj strani rama korišteno je u prosjeku 8,2 ml kiseline.
Brojana je opala varoa. Učinkovitost tretiranja je bila na zavidnoj razini i kretala se od 90% do 99,9%, sa prosječnom vrijednošću od 97,8 posto.
Važno je napomenuti da je razlika između doze koja uništava varou i nanosi makar i neznatna oštećenja pčelinjem društvu, vrlo mala. Znači da je vrlo važna upotreba kvalitetnih prskalica, kakvih na našem tržištu, bar koliko je poznato autoru ovih redova, još uvijek nema, jer može doći do predoziranja.
Četiri dana poslije tretiranja mliječnom kiselinom, bilo je oko 95 mrtvih pčela po pčelinjoj zajednici, što nije mnogo, jer je poslije tretmana Perizin uginulo oko 120 pčela po društvu. U isto vrijeme kod netretiranih zajednica nađeno je oko 20 prirodno uginulih pčela.
Pri povećanju doze sa 15 na 16 ml, došlo je do drastičnog povećanja stradanja, čak na 2000-4000 pčela, što pokazuje kako mala promjena doze, može drastično povećati uginjavanje pčela. Ovdje treba naglasiti da je, naravno, i 15 ml mnogo, ali je takav tretman poduzet radi eksperimentiranja.
Kod kvalitetnih pištolja-dozatora tretiranje je jednostavnije i sigurnije.
Kombinacija tretmana mravljom i mliječnom kiselinom
Tretman mliječnom kiselinom traži preveliki rad, i ne može se preporučiti pčelarima sa velikim brojem košnica. Činjenica da mliječna kiselina ne djeluje na varou u poklopljenom leglu je dodatno obeshrabrujuća, toliko da se ne preporučuje prerani tretman njome, recimo tijekom kolovoza. U tom razdoblju prednost treba dati mravljoj kiselini.
Anton Imdorf i Verena Kilchenmann iz Instituta za pčelarstvo u Libefildu (Švicarska) su 1989. pokrenuli istraživanja o kombiniranoj primjeni mravlje i mliječne kiseline. Deset društava je tretirano tri puta sa 30 ml 60% -ne mravlje kiseline u kolovozu, i početkom rujna (ova tri kratka tretmana se mogu zamijeniti jednim dugim tretmanom od tjedan dana, koji ima sličnu učinkovitost), i dva puta sa 5 ml 15% -ne mliječne kiseline po jednoj strani rama u studenom. Primijenjena su i dva kontrolna tretmana Perizin u studenom i prosincu.
Padanje varoe je bilo relativno veliko, jer je prosječno po društvu palo 2814 varoa (najmanje 466, a najviše 8319). Od tri tretmana mravljom kiselinom palo je 86% varoe, a 12,2 posto od dva tretmana mliječnom kiselinom u studenom. Ovih pet tretmana je zajedno postiglo odličnu učinkovitost od 98,2 posto. Poslije kontrolnog tretmana Perizin pala je prosječno 51 varoa po društvu (najmanje 0, a najviše 264).
Na početku tretmana su kod dva društva koristili visoke doze preparata, što je dovelo do gubitka pčela i matica. Pčelari bi trebalo da budu oprezni i da ne natapaju pčele mliječnom kiselinom, već da ih samo ovlaš poprskaju, naročito pri kasnim tretiranjima. Prije tretmana je neophodno regulirati i provjeriti aparat koji koristimo za rasprskivanje, kako bi ravnomjerno poprskali pčele.
Uz osiguranje optimalnih uvjeta primjene, postići će se vrlo dobra učinkovitost kombinirane upotrebe ove dvije kiseline.
Kombinirana aplikacija mravlje kiseline (formic acid – FA) i mliječne kiseline (lactic acid – LA) u odgovarajućem razdoblju je učinkovita u borbi protiv varoe. Njihovim korištenjem u pomenutim dozama i broju tretmana postiže se učinkovitost od oko 98%. Ovakav tretman se naročito preporučuje pčelarima koji imaju do 10 košnica. Ali, i oni s više zajednica bi u cilju dobivanja meda bez otrovnih rezidua kemijskih preparata, trebali pokušaju primjenjivanje spomenutih tretmana, naročito ako se uzme u obzir da je kasna jesen i zima period kada nema mnogo radova na pčelinjaku.
Naša pčelarska dužnost je da se upoznamo s mliječnom kiselinom, i da se pripremimo za vrijeme koje neumitno dolazi, a to je vrijeme kada će se zahtijevati proizvodnja meda bez otrovnih rezidua, i u kome će Varroa Destructor konačno postati otporna na većinu do sada upotrebljavanih preparata. Mliječna kiselina će tada zauzimati visoko mjesto na ljestvici dozvoljenih preparata za suzbijanje varoe – tog drskog i opasnog neprijatelja pčela i pčelara.
Važno je znati:
Da bi se napravio 15%-ni rastvor mlečne kiseline treba pomešati:
1 litar 90%-ne mlečne kiseline sa 6,0 litara vode
1 litar 80%-ne mlečne kiseline sa 5,2 litara vode
1 litar 70%-ne mlečne kiseline sa 4,3 litara vode
1 litar 60%-ne mlečne kiseline sa 3,4 litara vode
1 litar 50%-ne mlečne kiseline sa 2,6 litara vode
PRUZETO SA : http://www.pcelinjak.com/zivadinovic16.htm
Mliječna kiselina
Kada ćemo rabiti mliječnu kiselinu protiv varooze?
Mliječnu kiselinu rabimo kod novih formiranih pomoćnih zajednica (nukleusa) u kojima još
nema poklopljenog legla.
Koji postotak otopine mliječne kiseline koristimo?
Koristimo 15 postotnu otopinu mliječne kiseline.
Kako primjenjujemo mliječnu kiselinu?
Primjenjujemo je dvokratno metodom magljenja (sprejanje) unutar nekoliko dana. Najveća doza je 8 ml po strani zaposjednutog saća s pčelama.
jedan od načina suzbijanja varroe (grinje) je upotreba mliječne kiseline. Mliječna kiselina ( lactic acid )uz oksalnu ( oxalic acid ) i mravlju ( formic acid )dozvoljena je za upotrebu i u eko-bio pčelarstvu. Mliječna kiselina i inače je prisutna u određenoj koncentraciji u samom medu čiji je prirodni sastojak.Tu kiselinu također nalazimo i u mlijeku, siru, sokovima, zelju i drugom.
Djelovanje mliječne kiseline je za razliku od mravlje kiseline koja djeluje hlapljenjem – parama, kontaktno. Primjenjuje se u kasnu jesen, ali se može koristiti i u aktivnoj sezoni na rojevima, kako prirodnim tako i umjetnim ali svakako prije stadija poklapljanja legla. Upotrebom mliječne kiseline za suzbijanje grinje varoje izbjegava se moguća pojava rezuida u pčelinjim proizvodima. Nakon samog tretiranja pčela mliječnom kiselinom njezina se koncentracija u medu povećava, ali vremenom ona hlapi i spušta se na normalnu prirodnu koncentraciju.
Zbog te činjenice ukoliko je potrebno suzbijanje varoje možemo njome vršiti i na proljeće. Sama mliječna kiselina najmanje od svih sredstava utjeće na promjenu samog prirodnog okusa meda.
Formula mliječne kiseline je CH 3 CHOHCOOH i poput samog naziva koji nosi “kiselina” predviđa prilikom upotrebe pažnju, pridržavanje uputa proizvođača i upotrebu zaštitnih sredstava: pregače, rukavica ….
Tretman mlječnom kiselinom pčelari sa večim brojem košnica izbjegavaju zbog toga jer navodno zahtjeva više rada i vremena za dosljedno provođenje tretmana. Kako mliječna kiselina ne pokazuje nikakvu škodljivost naspram pčela i pčelinjih zajednica pčelari bi je trebali ako nikako drugačije bar povremeno imati u svom planskom tretmanu.
Primjena mliječne kiseline:
Efikasnost upotrebe pokazala se kod rojeva pčela, međutim može se upotrebljavati vrlo uspješno i kod pčelinjih zajednica unutar košnice i to prskanjem 15%-tne kiseline direktno po okvirima s pčelama (vidi video). Tretman se provodi u ranim jutarnjim satima kada su pčele još u košnici ili kasnije pred večer kada se sve ili većina pčela vrati u košnicu.
Sam tretman kako bi bio što učinkovitiji treba ponoviti 2 do 3 puta. Iako je mliječna kiselina kao sastojak prisutna u medu, koncentracije koje se povečavaju same padaju s vremenom preporuka je tretman vršiti tek nakon vrcanja meda za ljudsku upotrebu i ne tretirati pčele u košnici min 8 tjedana prije glavne pčelinje paše.
Prezentacija upotrebe mlječne kiseline u udruzi pčelara Čmela VIDEO :
kako koristimo mlječnu kiselinu / video
MOJA PREPORUKA : NA KRAJU SEZONE IZVADIMO IZ SVIH KOŠNICA SVE LEGLO I SA PRIPADAJUČIM ” MLADIM ” PČELAMA I STAVIMO U NOVU KOŠNICU . OSTALE SU NAM SADA KOŠNICE BEZ LEGLA KOJE TRETIRAMO SA MLJEČNOM KISELINOM ČAK 98 % USPJEŠNO . TE JEDNA KOŠNICA SA SVIM IZVAĐENIM LEGLOM IZ SVIH KOŠNICA I SA SVOM PRIPADAJUČOM VAROJOM IZ OSTALIH KOŠNICA . U TOJ KOŠNICI NEMAMO NITI MATICU . TAKO DA KADA IZAĐU SVE PČELE IZ LEGLA IZAČI ČE I VAROJA SA NJOM . TADA LAKO POŠPRICAMO SVE PČELE SA MLJEČNOM KISELINOM I EFIKASNO TE VRLO JEFTINO DOTUČEMO VAROJU . KASNIJE OD TIH PČELA MOŽEMO NAPRAVITI NUKLEUS SA NOVOM ” KUPLJENOM MATICOM ” ILI PČELE VRATITI PREKO NOVINA I JEDNOG NASTAVKA NAJSLABIJIM ZAJEDNICAMA .
Mliječna kiselina 80 % u borbi protiv varoe
12,00 €
Mliječna kiselina 80 % , u pčelarstvu se koristi protiv varoe
ili se razblaži do 15 % kako bi se prskale pčele kod preglda . Umijesto dimilice . Ili prije seljenja pčela se sa njom poprskaju ulazi u košnicu kako bi pčele brzo ušle u košnicu . Korisna kiselina za malo novaca .
CIJENA: 12,00 € sa PDVom / with tax
Opis
MLIJEČNA KISELINA SE KORISTI U BORBI PROTIV VAROE ILI UMJESTO DIMILICE / EKOLOŠKI PREPARAT , 100 % neopasan za pčele i čovjeka .
Mliječna kiselina je jeftina , efikasna i ekološka . potrebno je pravilno dozirati mlječnu kiselinu po pčelama i uspjeh je zagarantiran !!!!
KORISTIMO JU :
1. UMJESTO DIMILICE / tokom cijele godina / bitno je da je vani – nočna temperatura uvjek iznad 6 C
2. U BORBI PROTIV VAROJE / tokom cijele godine , moguče je tretirati tokom godine neograničen broj puta pčele protiv varoje . Nema negativan utjecaj za leglo ni za čovjeka . Mlječnu kiselinu stavimo u prskalicu za cvijeće i prskamo po pčelama , moramo paziti da ne pretjeramo sa doziranjem . Po svim okvirima sa obje strane . Gdje god su pčele , slobodno prskamo po njima . Dovoljna doza je 5 ml 15% -ne mliječne kiseline za svaku stranu okvira prekrivenu pčelama , nikako vise od te kolicine !
3. ZA TRETIRANJE TEK IZAŠLIH ROJEVA . Tada rojevi nemaju leglo tako da je vrlo lako se riješiti varoje prskanjem pčela .
4. ZA TRETIRANJE PLETARA
KAKO JU KORISTITI :
MLEČNOM KISELINOM PROTIV VAROE
Dr med. Rodoljub Živadinović
Oskudnost literature o uporabi mliječne kiseline protiv varoe, kod nas je uzrokovala njenu malu primjenu.
Mliječna kiselina (C3O3H6) je prirodni produkt, i nije otrov. Proizvode je razni mikroorganizmi, a važnu ulogu igra iu tijelu čovjeka gdje sudjeluje u razmjeni tvari. Posebnu ulogu ima u radu mišića, naročito srčanog. Koristi se kao lijek protiv psorijaze i nekih drugih kožnih bolesti. Nalazi se u mlijeku, mliječnim prerađevinama, mesu, medu, kiselim krastavcima, kiselom kupusu, sokovima od povrća itd. Koncentrirana mliječna kiselina (100%) je u obliku bijelog praha. U suzbijanju varoe se upotrebljava u vidu tekućine, tj. otopine određene koncentracije. Obično se nabavlja u vidu 80% -nog rastvora, prilagođenog za uporabu kao dodatak namirnicama.
Mliječna kiselina je efikasna supstanca u kontroli varoe, ako se pravilno koristi. U društvima bez legla, dva tretmana obaraju oko 90% varoe (Assman-Wertmuller U., Maul V., Fuchs S., Kaiser E., 1989. & amp; 1990.). Ovi rezultati su afirmirali mliječnu kiselinu, kao sasvim dostojnu zamjenu Apitol-u (Apichem-u) i Perizin-u. Slično je i sa oksalnom kiselinom. Kod društava sa leglom, više od 75% varoe se nalazi u poklopljenom leglu. Tu je učinkovitost mliječna kiselina reducirana na 20-30%, jer ne prodire u poklopljene ćelije legla, kao što to čini mravlja kiselina (Anton Imdorf, 1989.). Pčelari koji u borbi protiv varoe koriste samo mliječnu kiselinu, prisiljeni su da je upotrebe 3-5 puta godišnje, ovisno od sezone tretiranja i stupnja zaraženosti društava. Kod svakog tretmana obavezno treba kontrolirati efekt korištenjem mrežaste podnice, i voditi evidenciju broja opalih varoa za svako društvo. Danas, to je neminovnost, naročito poslije pojave rezistencije varoe na dugo upotrebljavane lijekove. Nemogućnost uvida u efekat tretiranja bilo kojim sredstvom, zbog neposjedovanja mrežastih podnica godinama unazad skupo košta mnoge pčelare.
Da bi se postigli najbolji mogući rezultati, neophodno je provesti prskanje pčela na obje strane svakog okvira u košnici, kao i na zidovima košnice. Ovakvom tretmanu se daje prednost pri temperaturi zraka većoj od 7 stupnjeva Celzija, kada nema vjetra, ujutro ili navečer, prije nego što pčele izlete u prirodu, ili kada se vrate u košnicu. Temperatura nikako ne smije pasti ispod 5 stupnjeva Celzija, a bolje je da bude iznad 10 stupnjeva. Ljeti nije poželjno tretirati ako je temperatura ispod 12 stupnjeva Celzija. Pri ljetnom tretiranju treba imati u vidu da su trutovi dosta osjetljiviji na mliječnu kiselinu od pčela, te da je teže podnose. Mada, prema C.L. Farrar-u, i tijekom zime, u svakom društvu ima pedesetak trutova. Za tretiranje treba birati dan kada prognoza vremena ne predviđa mraz naredne noći. Mliječnu kiselinu ne treba koristiti ni tijekom kišnog razdoblja, i kada je vlažnost zraka velika. Cijeli postupak traje od 5-15 minuta, ovisno o snazi zajednice i spretnosti pčelara.
Tretiranje zimi uznemiri društvo, ali mu to bitno ne smeta. Ako se prskanje poduzima poslije dužeg hladnog razdoblja s mrazevima, poželjno je da se sačekaju dva do tri izleta pčela na čišćenje.
Koristi se ručni atomizer (fini rasprskivač koji daje izmaglicu – pištolj sa dozimetrom) za koji treba izdvojiti oko 125 eura, ili jedan snažan kompresor zraka. Mogu se koristiti i obične ručne fine prskalice (za cvijeće), ali je teško odrediti pravu dozu. Međutim, najvažnije je to što kod njih prskanje uvijek biva neravnomjerno. Dovoljna doza je 5 ml 15% -ne mliječne kiseline za svaku stranu okvira prekrivenu pčelama kod švicarske košnice (Imdorf A., Kilchenmann V., 1990.). Kod košnica sa velikim okvirima u praksi se koristi od 5-8 ml za svaku stranu okvira , ovisno o veličini okvira. Dr. Stefan Berg (2000.) iz Njemačke preporuča cijelih 8 ml. Tijekom ljeta, kada u košnici, pa i na okvirima, ima više pčela, doza se povećava i na preko 8 ml po jednoj strani okvira. Kod primjene lijeka, potrebne su zaštitna maska, naočale i pčelarske rukavice .
Prilikom zimskog tretiranja spremnik otopine kiseline se drži u toploj vodi, da bi mu se održala toplina.
Nakon tretmana mliječnom kiselinom pčele su u šoku i pokušavaju se zbiju u klupko. Ako ga ima, let se obustavlja. Po zatvaranju košnice, čuje se jače zujanje. Sutradan se pčele normalno ponašaju, kao da se ništa nije dogodilo.
Padanje varoe počinje jedan sat poslije tretmana, najintenzivnije je nakon 12 sati, a poslije 16 sati u limu podnice se nalazi 80-90% varoe, ako društvo nije imalo leglo.
Tretiranje mliječnom kiselinom je intenzivan i naporan posao, i zahtijeva mnogo vremena i rada. Iz tog razloga, najviše ga primjenjuju pčelari hobisti. U Švicarskoj oko 30% pčelara ima ne više od 5 košnica, te veliki broj njih koristi mliječnu kiselinu. Mliječna kiselina se koristi i za tretiranje prirodnih i umjetnih rojeva i nukleusa, prije nego što se u njima pojavi zatvoreno leglo. Za pouzdanu kontrolu varoe, 2-3 tretmana bi trebali biti sasvim dovoljna.
Dr. Stefan Berg iz Njemačke tvrdi da je tretman mliječnom kiselinom skoro idealan za pčele, jer se radi s količinom mliječne kiseline koja je otprilike ista kao ona koju sadrži čaša jogurta. Berg je uzimao matice i izlagao ih direktnom dejstvu mliječne kiseline, i nije izgubio ni jednu, što nije slučaj kod mravlje i oksalne kiseline. On je i mnogo radio na isprobavanju drugih načina aplikacije, s ciljem da nađe rješenje za izbjegavanje pomenute standardne metode, ali na žalost njegova ispitivanja nisu urodila plodom. Po njemu, u njemačkim uvjetima, uz dvostruku primjenu u razmaku od 5-7 dana, učinkovitost mliječne kiseline se kreće čak oko 97%, a oscilacija efikasnosti je relativno mala: od 94,2% do 99,8%.
REZIDUE U MEDU
Poslije tri tretmana, količina mliječne kiseline u rezervama uskladištenog meda se kreće od 200 mg / kg do od 1000-1500 mg / kg (Imdorf A, Kilchenmann V, 1990), gdje se maksimalnih 1500 mg / kg postiže odmah po primjeni pri uporabi u jesen . Najveći dio nestane poslije 7-9 nedjelja (Stoya W, Wachendorfer G, Kary I, Siebentritt P, Kaiser E, 1988.). Prema drugim autorima (Bogdanov S, Kilchenmann V, Buhler U, Fluri P, Lavanchy P, 1998.) nakon samo 4 tjedna spomenuta vrijednost se spušta oko 500 mg / kg. Ta koncentracija je ispod praga prepoznavanja njenog ukusa pri konzumiranju meda koji iznosi od 800-1600 mg / kg. To bi značilo da može upotrijebiti i u proljeće. Ova povoljnost da mliječna kiselina ima najmanji utjecaj na okus meda u usporedbi s ostalim kiselinama koje se koriste u suzbijanju varoe (prije svega, mravlja) trebalo bi utjecati na njenu veću upotrebu, naročito ako se ima u vidu neotrovnost ove kiseline. Mliječna kiselina se i prirodno nalazi u cvjetnom medu, gdje se održava na razini od 40-400 mg / kg, s prosjekom od 200 mg / kg. Drugi podaci govore o količini od 10 do 386 mg / kg meda, s tim što bagremov med u sebi ima manje količine ove kiseline od ostalih vrsta meda. Osoba koja dnevno konzumira 30 g meda, apsorbira oko 6 mg mliječne kiseline, što nije mnogo, jer usporedbe radi, u 180 g jogurta ima oko 1800 mg (Puhan Z, Flueler O, Bánhegyi M, 1973.). Za umanjenje akumuliranja mliječne kiseline u medu, dovoljno je suzdržavanje od tretiranja tijekom paše. Upotrebljena po propisu, izvan pašnog razdoblja, mliječna kiselina ne nosi opasnost zagađenja meda.
Med prirodno sadrži oba prostorna oblika mliječne kiseline (L + i D +). Komercijalna mliječna kiselina također sadrži mješavinu oba oblika, ali i čista L + mliječna kiselina je podjednako efikasna u kontroli varoe.
Ne postoje tolerantne vrijednosti za mliječnu i ostale kiseline, pošto su one prirodni sastavni dijelovi meda, ali se uzima kao krajnja granica 40 mAeq kiselina na 1 kg meda. U istraživanjima znanstvenika (Bogdanov S, Kilchenmann V, Buhler U, Fluri P, Lavanchy P, 1998.) pokazano je da se pri pomenutoj upotrebi kiseline, ova vrijednost ne premašuje. Ali, treba znati da sadržaj pojedinačnih kiselina, pa i mliječne, varira od vrste do vrste meda u širokim granicama.
Tako bagremov i med od ružmarina sadrže 5-10 mAeq / kg, te u sebe mogu primiti više kiselina porijeklom od tretmana kiselinama protiv varoe, od recimo livadskog ili lavandinog meda koji i prirodno sadrže 30-50 mAeq / kg. Još je 1998. Međunarodna komisija za med predlagala da krajnja granica od tada bude 50 mAeq / kg meda.
ISTRAŽIVANJE BERNHARD KRAUS-a
Spomenuti autor je pri vanjskoj temperaturi od 4-5 stupnjeva Celzijusa dva puta tretirao pčele 15% -nom mliječnom kiselinom. Tretiranje je izvršeno krajem studenog i početkom prosinca 1990. godine, i početkom siječnja 1991. Dvije do četiri tjedna nakon drugog tretmana mliječnom kiselinom, na dijelu društava je korišten Perizin, kao kontrola. Druga, kontrolna skupina je tretirana samo Perizin. Društva su bila bez legla.
Za prskanje pčela na okvirima je korištena vrtna prskalica od 1 litra (proizvodnja firme Gloria). Po jednoj strani rama korišteno je u prosjeku 8,2 ml kiseline.
Brojana je opala varoa. Učinkovitost tretiranja je bila na zavidnoj razini i kretala se od 90% do 99,9%, sa prosječnom vrijednošću od 97,8 posto.
Važno je napomenuti da je razlika između doze koja uništava varou i nanosi makar i neznatna oštećenja pčelinjem društvu, vrlo mala. Znači da je vrlo važna upotreba kvalitetnih prskalica, kakvih na našem tržištu, bar koliko je poznato autoru ovih redova, još uvijek nema, jer može doći do predoziranja.
Četiri dana poslije tretiranja mliječnom kiselinom, bilo je oko 95 mrtvih pčela po pčelinjoj zajednici, što nije mnogo, jer je poslije tretmana Perizin uginulo oko 120 pčela po društvu. U isto vrijeme kod netretiranih zajednica nađeno je oko 20 prirodno uginulih pčela.
Pri povećanju doze sa 15 na 16 ml, došlo je do drastičnog povećanja stradanja, čak na 2000-4000 pčela, što pokazuje kako mala promjena doze, može drastično povećati uginjavanje pčela. Ovdje treba naglasiti da je, naravno, i 15 ml mnogo, ali je takav tretman poduzet radi eksperimentiranja.
Kod kvalitetnih pištolja-dozatora tretiranje je jednostavnije i sigurnije.
Kombinacija tretmana mravljom i mliječnom kiselinom
Tretman mliječnom kiselinom traži preveliki rad, i ne može se preporučiti pčelarima sa velikim brojem košnica. Činjenica da mliječna kiselina ne djeluje na varou u poklopljenom leglu je dodatno obeshrabrujuća, toliko da se ne preporučuje prerani tretman njome, recimo tijekom kolovoza. U tom razdoblju prednost treba dati mravljoj kiselini.
Anton Imdorf i Verena Kilchenmann iz Instituta za pčelarstvo u Libefildu (Švicarska) su 1989. pokrenuli istraživanja o kombiniranoj primjeni mravlje i mliječne kiseline. Deset društava je tretirano tri puta sa 30 ml 60% -ne mravlje kiseline u kolovozu, i početkom rujna (ova tri kratka tretmana se mogu zamijeniti jednim dugim tretmanom od tjedan dana, koji ima sličnu učinkovitost), i dva puta sa 5 ml 15% -ne mliječne kiseline po jednoj strani rama u studenom. Primijenjena su i dva kontrolna tretmana Perizin u studenom i prosincu.
Padanje varoe je bilo relativno veliko, jer je prosječno po društvu palo 2814 varoa (najmanje 466, a najviše 8319). Od tri tretmana mravljom kiselinom palo je 86% varoe, a 12,2 posto od dva tretmana mliječnom kiselinom u studenom. Ovih pet tretmana je zajedno postiglo odličnu učinkovitost od 98,2 posto. Poslije kontrolnog tretmana Perizin pala je prosječno 51 varoa po društvu (najmanje 0, a najviše 264).
Na početku tretmana su kod dva društva koristili visoke doze preparata, što je dovelo do gubitka pčela i matica. Pčelari bi trebalo da budu oprezni i da ne natapaju pčele mliječnom kiselinom, već da ih samo ovlaš poprskaju, naročito pri kasnim tretiranjima. Prije tretmana je neophodno regulirati i provjeriti aparat koji koristimo za rasprskivanje, kako bi ravnomjerno poprskali pčele.
Uz osiguranje optimalnih uvjeta primjene, postići će se vrlo dobra učinkovitost kombinirane upotrebe ove dvije kiseline.
Kombinirana aplikacija mravlje kiseline (formic acid – FA) i mliječne kiseline (lactic acid – LA) u odgovarajućem razdoblju je učinkovita u borbi protiv varoe. Njihovim korištenjem u pomenutim dozama i broju tretmana postiže se učinkovitost od oko 98%. Ovakav tretman se naročito preporučuje pčelarima koji imaju do 10 košnica. Ali, i oni s više zajednica bi u cilju dobivanja meda bez otrovnih rezidua kemijskih preparata, trebali pokušaju primjenjivanje spomenutih tretmana, naročito ako se uzme u obzir da je kasna jesen i zima period kada nema mnogo radova na pčelinjaku.
Naša pčelarska dužnost je da se upoznamo s mliječnom kiselinom, i da se pripremimo za vrijeme koje neumitno dolazi, a to je vrijeme kada će se zahtijevati proizvodnja meda bez otrovnih rezidua, i u kome će Varroa Destructor konačno postati otporna na većinu do sada upotrebljavanih preparata. Mliječna kiselina će tada zauzimati visoko mjesto na ljestvici dozvoljenih preparata za suzbijanje varoe – tog drskog i opasnog neprijatelja pčela i pčelara.
Važno je znati:
Da bi se napravio 15%-ni rastvor mlečne kiseline treba pomešati:
1 litar 90%-ne mlečne kiseline sa 6,0 litara vode
1 litar 80%-ne mlečne kiseline sa 5,2 litara vode
1 litar 70%-ne mlečne kiseline sa 4,3 litara vode
1 litar 60%-ne mlečne kiseline sa 3,4 litara vode
1 litar 50%-ne mlečne kiseline sa 2,6 litara vode
PRUZETO SA : http://www.pcelinjak.com/zivadinovic16.htm
ČITAJ VIŠE O TOME NA :
1. http://www.savjetodavna.hr/adminmax/File/savjeti/Naputak%20za%20suzbijanje%20Varooze%20pcela%20II-drugi-dio.pdf
Mliječna kiselina
Kada ćemo rabiti mliječnu kiselinu protiv varooze?
Mliječnu kiselinu rabimo kod novih formiranih pomoćnih zajednica (nukleusa) u kojima još
nema poklopljenog legla.
Koji postotak otopine mliječne kiseline koristimo?
Koristimo 15 postotnu otopinu mliječne kiseline.
Kako primjenjujemo mliječnu kiselinu?
Primjenjujemo je dvokratno metodom magljenja (sprejanje) unutar nekoliko dana. Najveća
doza je 8 ml po strani zaposjednutog saća s pčelama.
2. http://www.pcelarstvo.hr/index.php/pcele/bolesti-i-ljecenje/117-mljecna-kiselina
jedan od načina suzbijanja varroe (grinje) je upotreba mliječne kiseline. Mliječna kiselina ( lactic acid )uz oksalnu ( oxalic acid ) i mravlju ( formic acid )dozvoljena je za upotrebu i u eko-bio pčelarstvu. Mliječna kiselina i inače je prisutna u određenoj koncentraciji u samom medu čiji je prirodni sastojak.Tu kiselinu također nalazimo i u mlijeku, siru, sokovima, zelju i drugom.
Djelovanje mliječne kiseline je za razliku od mravlje kiseline koja djeluje hlapljenjem – parama, kontaktno. Primjenjuje se u kasnu jesen, ali se može koristiti i u aktivnoj sezoni na rojevima, kako prirodnim tako i umjetnim ali svakako prije stadija poklapljanja legla. Upotrebom mliječne kiseline za suzbijanje grinje varoje izbjegava se moguća pojava rezuida u pčelinjim proizvodima. Nakon samog tretiranja pčela mliječnom kiselinom njezina se koncentracija u medu povećava, ali vremenom ona hlapi i spušta se na normalnu prirodnu koncentraciju.
Zbog te činjenice ukoliko je potrebno suzbijanje varoje možemo njome vršiti i na proljeće. Sama mliječna kiselina najmanje od svih sredstava utjeće na promjenu samog prirodnog okusa meda.
Formula mliječne kiseline je CH 3 CHOHCOOH i poput samog naziva koji nosi “kiselina” predviđa prilikom upotrebe pažnju, pridržavanje uputa proizvođača i upotrebu zaštitnih sredstava: pregače, rukavica ….
Tretman mlječnom kiselinom pčelari sa večim brojem košnica izbjegavaju zbog toga jer navodno zahtjeva više rada i vremena za dosljedno provođenje tretmana. Kako mliječna kiselina ne pokazuje nikakvu škodljivost naspram pčela i pčelinjih zajednica pčelari bi je trebali ako nikako drugačije bar povremeno imati u svom planskom tretmanu.
Primjena mliječne kiseline:
Efikasnost upotrebe pokazala se kod rojeva pčela, međutim može se upotrebljavati vrlo uspješno i kod pčelinjih zajednica unutar košnice i to prskanjem 15%-tne kiseline direktno po okvirima s pčelama (vidi video). Tretman se provodi u ranim jutarnjim satima kada su pčele još u košnici ili kasnije pred večer kada se sve ili većina pčela vrati u košnicu.
Sam tretman kako bi bio što učinkovitiji treba ponoviti 2 do 3 puta. Iako je mliječna kiselina kao sastojak prisutna u medu, koncentracije koje se povečavaju same padaju s vremenom preporuka je tretman vršiti tek nakon vrcanja meda za ljudsku upotrebu i ne tretirati pčele u košnici min 8 tjedana prije glavne pčelinje paše.
Prezentacija upotrebe mlječne kiseline u udruzi pčelara Čmela VIDEO :
kako koristimo mlječnu kiselinu / video
MOJA PREPORUKA : NA KRAJU SEZONE IZVADIMO IZ SVIH KOŠNICA SVE LEGLO I SA PRIPADAJUČIM ” MLADIM ” PČELAMA I STAVIMO U NOVU KOŠNICU . OSTALE SU NAM SADA KOŠNICE BEZ LEGLA KOJE TRETIRAMO SA MLJEČNOM KISELINOM ČAK 98 % USPJEŠNO . TE JEDNA KOŠNICA SA SVIM IZVAĐENIM LEGLOM IZ SVIH KOŠNICA I SA SVOM PRIPADAJUČOM VAROJOM IZ OSTALIH KOŠNICA . U TOJ KOŠNICI NEMAMO NITI MATICU . TAKO DA KADA IZAĐU SVE PČELE IZ LEGLA IZAČI ČE I VAROJA SA NJOM . TADA LAKO POŠPRICAMO SVE PČELE SA MLJEČNOM KISELINOM I EFIKASNO TE VRLO JEFTINO DOTUČEMO VAROJU . KASNIJE OD TIH PČELA MOŽEMO NAPRAVITI NUKLEUS SA NOVOM ” KUPLJENOM MATICOM ” ILI PČELE VRATITI PREKO NOVINA I JEDNOG NASTAVKA NAJSLABIJIM ZAJEDNICAMA .
Slični proizvodi
Gold Varroa : preparat protiv varoze
9,00 €Original price was: 9,00 €.6,00 €Current price is: 6,00 €. Dodaj u košaricuAPIS KLIMA ZA ZDRAVLJE PČELA
20,00 € Dodaj u košaricuDimilca protiv varoe, Varrojet 2
44,00 € Pročitaj višeSublimator (isparivač) oksalne kiseline
245,00 € Dodaj u košaricuDimni topa Vita Bee ( aerosolni )
175,00 € Dodaj u košaricuBio Vit Clean u borbi protiv varoe , vapnenastog legla i nozemoze uspješan je zadnjih 10 godina
16,50 € Dodaj u košaricuEM probiotik moćan probiotik i antioksidans u borbi protiv nozemoze i virusa
6,50 € Dodaj u košaricuEtanol ( denaturirani ) 96 % ( alkohol ) , otapalo , sredstvo za čišćenje , denaturiran 1 L
11,50 € Dodaj u košaricuVarroa tretman Organic Dogal ORGINAL : preparat protiv varroe
11,00 € Dodaj u košaricuOksalna kiselina,u pčelarstvu,upotreba i iskustva
3,00 € Dodaj u košaricuKobalt klorid 99%
15,00 € Dodaj u košaricuOctena kiselina esencija 80% protiv voskovog moljca
9,00 € Dodaj u košaricuSlični proizvodi
Spiralna cijev za dimni top Vita bee / Aerosolni/ top
32,00 € Dodaj u košaricuMravlja kiselina 85 % protiv varoe
8,00 € Dodaj u košaricuAPIS DETOX 500 g ZA ZDRAVLJE PČELA
30,00 € Dodaj u košaricuOctena kiselina esencija 80% protiv voskovog moljca
9,00 € Dodaj u košaricu